Novosti

Tiskana Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske

18.05.2011.

Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske nova je u nizu crvenih knjiga, projekta pokrenutog 2000. godine, i predstavlja drugu crvenu knjigu, nakon Crvene knjige vretenaca, koja sadrži podatke o ugroženim beskralježnjacima Hrvatske. U ovoj je knjizi obrađena fauna špiljskih staništa, odnosno uključene su samo svojte koje primarno obitavaju u špiljskim staništima, takozvani troglobionti i stigobionti. Prethodni je crveni popis podzemne faune (Tvrtković i sur. 2004) obuhvaćao 41 svojtu, dok je nakon isključivanja nekih i dodavanja novih svojti Crvena knjiga špiljske faune dosegla broj od 186 ugroženih svojti. Kategorije ugroženosti svih svojti određene su prema kategorizaciji i kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) prema kojima su predložene i odgovarajuće mjere očuvanja. 65 svojti pripada u kategoriju kritično ugrožene (CR), 70 svojti pripada u kategoriju osjetljivo (VU) te 49 svojti u kategoriju ugrožene (EN), dok za dvije svojte nema dovoljno podataka za određivanje kategorije ugroženosti.

Špiljska je fauna jedna od najvećih i najzanimljivijih posebnosti Hrvatske. Zbog iznimno velike površine pod kršem, Hrvatska obiluje speleološkim objektima koji su, nažalost, većinom neistraženi. Budući da krški dio Hrvatske pripada Dinarskom kršu, čija je odlika najveća raznolikost špiljske faune na svijetu, i špiljska je fauna Hrvatske, uz veliki broj endemičnih i reliktnih svojti, iznimno bogata u europskim i svjetskim razmjerima. Unatoč ovoj neizmjernoj vrijednosti špiljskih staništa Hrvatske, mnogi još nisu prepoznali važnost njihova očuvanja te se ta staništa neprestano uništavaju, a njihova se jedinstvena fauna nepovratno gubi.

Crvenu knjigu špiljske faune izdao je Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji sa Hrvatskom biospeleološkim društvom. Ova knjiga predstavlja prvu crvenu knjigu špiljske faune u svijetu, u nadi da će se njome uz promidžbu prirodnih osobitosti Hrvatske u svijetu, uspjeti podići svijest javnosti o ovoj posebnosti Hrvatske te pridonijeti očuvanju vrlo ugroženih špiljskih staništa i prateće faune.

Linkovi: Državni zavod za zaštitu prirode