Novosti

Mali šumski šišmiš - šišmiš 2015. godine

10.07.2015.

Organizacija Batlife Europe, čiji član je i Hrvatsko biospeleološko društvo, odabralo je vrstu mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii) za "Vrstu šišmiša godine" ("Bat Species of the Year"). Tijekom 2015. godine, u više od 30 europskih zemalja promovirati će se zaštita te podizanje svijesti javnosti o ovom izvanrednom šišmišu.

Mali šumski šišmiš jedna je od 35 vrsta šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj. Tijekom migracija prevaljuje i do 2000 km. Ima iznimne letne sposobnosti, a tijekom jednog dana može preletjeti i 60 km. Na svom putu nailazi na mnoge prepreke, a najviše stradava na vjetroelektranama. Populacije malog šumskog šišmiša nisu samo "naše" - Hrvatske, stoga je za njegovu zaštitu i očuvanje nužna suradnja na području čitave Europe.

Kako mu samo ime govori, mali šumski šišmiš (lat. Pipistrellus nathusii) jedan je od najmanjih vrsta šišmiša u Europi, promjera krila oko 23 cm, težine oko 10 g, a samo tijelo mu je veliko tek kao prosječni ljudski palac. Prekriven je dlakom koju tijekom godine mijenja, tako da je ljeti na leđima crvene do kestenjasto smeđe boje, dok se na jesen linja i postaje više tamnosmeđa. Dlaka na donjoj strani tijela je svijetlo do žuto smeđe boje, dok su goli dijelovi tijela (uši, njuška i letne kožice) smeđe boje. Iako malen, ovaj šišmiš može doživjeti čak 13 godina starosti.

Rasprostranjen je na području Europe sve do Kavkaza, no prvenstveno ga nalazimo u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Tijekom ljeta vrsta najviše obitava na području sjeveroistočne Europe dok zimuje u južnim ili jugozapadnim dijelovima. Najviše voli vlažne bjelogorične šume kao i suhe borove šume, ali ne izbjegava ni gradove pa se često može naći i u parkovima.

Tijekom ljeta, kolonije ženki s mladima mogu se naći u šupljem drveću, niskim kućicama za šišmiše, pukotinama drveća ili pukotinama lovačkih čeka. Rjeđe dolazi u ljudskim naseljima gdje ih možemo pronaći u pukotinama zgrada ili drveću u parkovima. Prednost daje udolinama, a nađen je do nadmorske visine od čak 2200 m (Col de Balme). Zimi obitava u pukotinama stijena, zidovima, spiljama, ali također i u šupljem drveću.

Kao i mnoge druge vrste šišmiša, mali šumski šišmiš migratorna je vrsta, što znači da mijenja zimsko i ljetno obitavalište. Tako na primjer, populacije iz Skandinavije, Rusije i sjevera Njemačke sredinom kolovoza i rujna sele prema jugozapadu Europe, i ponovo se vraćaju u travnju ili svibnju. Sasvim redovito prelijeće i preko otvorenog mora te su zabilježeni njegovi preleti preko La Manchea, iz Velike Britanije do Nizozemske. Zanimljivo je da ovako mali šišmiš tijekom migracija prevaljuje jako daleki put, čak do 2000 km, a procjenjuje se da prelijeće 50 do 60 kilometara dnevno!

U Hrvatskoj se mali šumski šišmiš može pronaći od područja poplavnih šuma Mure i Drave na sjeveru pa sve do Dalmacije na jugu, redovito prelijećući preko našeg područja za vrijeme migracija.

Mali šumski šišmiši pare se ujesen kada mužjaci zauzmu svoja tradicionalna područja parenja te okupljaju harem od 3 -10 ženki. Mužjaci koji migriraju često "pjevaju" iz svojih duplji kako bi primamili ženke. U travnju ili svibnju ženke se okupljaju u kolonije koje nazivamo materinjske kolonije i koje mogu brojiti 50 do 200 životinja. Mlade rađaju polovicom lipnja i odgajaju do jeseni. Zanimljivo je da se mlade ženke sljedeće ljeto često vraćaju na mjesto na kojem su se rodile. Jako su vjerne tom području, iako tijekom kolonija ljeta više puta može promijeniti područje.

Mali šumski šišmiš lovi u rani sumrak brzo leteći na visini 4 -15 m iznad šumskih prosjeka, putova, rubova šuma, i iznad voda. Hrani se letećim kukcima, male do srednje veličine koje ulovi i pojede u letu.

Kao i mnoge druge vrste šišmiša, malog šumskog šišmiša ugrožava fragmentacija staništa na migracijskim putevima, gubitak ili uznemiravanje u obitavalištima, nestanak starih stabala koji su povoljni za obitavanje kolonije ali i promjene kvalitete voda koje utječu na količinu kukaca kojima se vrsta hrani. U posljednje vrijeme veliku prijetnju na migracijskim koridorima predstavljaju vjetroelektrane, koje pogotovo utječu na mlade i neiskusne jedinke.

Mali šumski šišmiš strogo je zaštićena vrsta, a nalazi se na Dodatku IV EU Direktive o staništima, kao i na Prilozima Bernske i Bonnske konvencije.

 

 

 

 

 

shop donatori i sponzori