Krila šišmiša čini letna opna koja se proteže između prstiju prednjih udova i stopala.
Kornjaši (Coleoptera)
Kornjaši su najbrojnija skupina životinja u podzemlju s mnogo endemičnih vrsta. U Hrvatskoj živi preko 140 vrsta podzemnih kornjaša.
Dvorepci (Diplura)
Prepoznatljivi su po dugim nastavcima na kraju tijela koji se nazivaju cerci, uz pomoć kojih opipavaju prostor oko sebe.
Skokuni (Collembola)
Većina skokuna ima poseban organ za skakanje s donje strane tijela (furka), pomoću kojega vrlo uspješno izbjegavaju napade predatora.
Dvojenoge (Diplopoda)
Dvojenoge za zaštitu od predatora posjeduju posebne obrambene žlijezde, koje sadrže veliki broj različitih odbojnih ili otrovnih kemijskih spojeva.
Strige (Chilopoda)
Najdublji nalaz strige na svijetu je s opažanje Hadove strige na 1 100 m dubine u Jamskom sustavu Lukina jama – Trojama.
Rakušci (Amphipoda)
U fauni podzemnih voda često dominiraju rakušci. Najraznovrsniji rod slatkovodnih rakušaca na svijetu je rod Niphargus s preko 300 vrsta.
Mikroorganizmi
U podzemnim krškim staništima zastupljene su sve skupine mikroorganizama kao i na površini: arheje, bakterije, praživotinje, alge i gljivama slični protisti.
Deseteronožni rakovi (Decapoda)
U špiljama Hrvatske je zabilježeno sedam vrsta roda Troglocaris. Žive u slatkovodnim staništima i anhijalinim speleološkim objektima.
Jednakonožni rakovi (Isopoda)
Ime jednakonožnih rakova (Isopoda) dolazi od grčkih riječi „iso“ što znači „jednako“ i „pod“ što znači „noga“, jer su im noge vrlo slične.
Pauci (Areneae)
Za podzemlje Hrvatske poznato je 65 špiljskih svojti pauka. U Crvenu knjigu podzemne faune Hrvatske uvršteno je 12 svojti.