Istraživački tim
dr. sc. Helena Bilandžija, dipl. ing. biol.
Diplomirala sam ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine. Diplomski rad sam izradila na Ogulinskoj špiljskoj spužvici Eunapius subterraneus. Od 2007. godine radim u Laboratoriju za molekularnu genetiku Instituta Ruđer Bošković pod vodstvom dr.sc. Helene Ćetković. 2013. godine obranila sam doktorsku dizertaciju s temom Molekularna evolucija špiljskih životinja. U 2015. dobila sam Newfelpro stipendiju od Marie Curie fonda i započela poslijedoktorsko usavršavanje u grupi prof. Williama Jeffery-a na Sveučilištu u Maryland-u. Tamo sam uglavnom radila na špiljskoj ribi Astyanax mexicanus. Znanstveno me zanima proces kolonizacije podzemlja i nastanka adaptacija na špiljski način života. Moj trenutni glavni fokus su molekularni i evolucijski mehanizmi koji dovode do gubitka pigmentacije, jedne od najčešćih prilagodbi špiljskih životinja. U svom istraživanju koristim različite metodološke pristupe (molekularne, genetičke, genomičke, eksperimentalno- embriološke) te brojne špiljske organizme (od spužvi, preko virnjaka, mekušaca, člankonožaca, sve do riba). Članica sam Hrvatskog biospeleološkog društva od 2002. godine te aktivno sudjelujem u svim aspektima rada društva, i istraživačkim i edukacijskim. Autor sam brojnih znanstvenih radova, knjiga, edukacijskih knjižica, izložbi te sam održala niz znanstvenih i popularno znanstvenih predavanja na temu života u podzemlju.
dr. sc. Petra Bregović, mag. biol. exp.
Biospeleologija me je zainteresirala još za vrijeme početka studija, te postajem aktivni član HBSD-a od 2006. godine. Za vrijeme diplomskog rada počinjem se baviti podzemnim kornjašima, točnije taksonomijom i analizom rasprostranjenosti dvaju roda podzemljara (Anthroherpon i Leptomeson) u Hrvatskoj. U sklopu toga opisano je 5 novih vrsta iz roda Leptomeson. Nakon toga upisujem doktorski studij u Ljubljani, gdje još uvijek radim na razumijevanju uzoraka bioraznolikosti podzemnih kornjaša Dinarida. Unutar HBSD-a aktivna sam na mnogim projektima, te vodim zbirku za podzemne kornjaše.
Kristijan Cindrić, mag. biol. exp.
Odrastajući u Ogulinu od samog djetinjstva imam usku vezu s kršem. Za vrijeme studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu počinjem se zanimati i za živi svijet podzemlja. Završavam speleološku školu 2014. godine te iste godine postajem član Hrvatskog biospeleološkog društva. Kroz rad u HBSD-u razvijam interes za podzemne puževe koji su bili glavna tema mog diplomskog rada. U diplomskom radu sam se bavio distribucijom podzemnih vodenih puževa iz nadporodice Rissooidea na području Ogulina. Uz biogeografiju i biologiju podzemnih puževa zanima me interdisciplinarni pristup istraživanju podzemlja. Smatram da je uz istraživački rad vrlo bitan i edukacijski aspekt te stoga sudjelujem i vodim projekte kojima je cilj edukacija mladih i javnosti.
Hrvoje Cvitanović
Član sam Hrvatskog biospeleološkog društva od 1997. godine kada sam krenuo na prva terenska istraživanja. Od tada sudjelujem na mnogim biospeleološkim istraživanjima u sklopu projekata među njima bi izdvojio istraživanja Mljeta, Biokova, okolice Dubrovnika i Papuka. Na terenu uglavnom sudjelujem u sakupljanju podzemne faune, izrađujem topografske nacrte speleoloških objekata, opremam i speleološki istražujem špilje i jame te fotografiram podzemne prostore i faunu. Također sudjelujem i u izolaciji bioloških uzoraka sakupljenih na terenu te digitalnoj obradi fotografija i speleoloških nacrta. Kao urednik stručnog speleološkog časopisa Subterranea Croatica potičem publiciranje članaka na temu biospeleologije i sudjelujem u izradi popularnih, znanstvenih i stručnih publikacija HBSD-a.
Tamara Čuković, mag. oecol. et prot. nat.
Rođena sam u Zagrebu 1986. godine. Diplomirala sam 2011. na biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom „Raznolikost i rasprostranjenost špiljskih skokuna na području Velebita“ te stekla titulu magistra ekologije i zaštite prirode. Aktivnim djelovanjem i radom kao stručni suradnik biolog u Hrvatskom biospeleološkom društvu sudjelovala sam na brojnim projektima kroz terenska istraživanja podzemne faune i staništa, biospeleološke monitoringe, rad i analize u laboratoriju te izlaganja i sudjelovanja na znanstvenim skupovima. Također vodim i projekte vezane uz istraživanja i zaštitu podzemnih ekosustava kao i one s ciljem edukacije o važnosti očuvanja špiljske faune i staništa. Jedan sam od autora „Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, svezak 2“, „Nacionalnih programa za praćenje stanja očuvanosti vrsta Congeria kusceri, Congeria jalzici i Leptodirus hochenwartii u Hrvatskoj“ te drugih popularnih, stručnih i znanstvenih publikacija. Radim na stručnim poslovima zaštite prirode.
Iva Čupić, mag. oecol.
Radi velikog interesa za faunu beskralježnjaka upisujem Prirodoslovno – matematički fakultet i završavam diplomski studij s temom „Raznolikost pauka (Arachnida, Araneae) u urbanim staništima Zagreba“. Kroz studij se pronalazim u terenskim istraživanjima faune naših prostora i edukaciji šire javnosti. Krajem studija počinjem sudjelovati i u projektima Hrvatkog biospeleološkog društva gdje me privlači podzemna raznolikost pauka. Završavam speleološku školu Breganja 2021. godine i od tada sudjelujem u terenskim istraživanjima podzemne bioraznolikosti s HBSD-om. U kabinetskom radu sudjelujem prilikom determinacije sakupljenih uzoraka pauka i pomoći oko vođenja zbirke.
dr. sc. Anđela Ćukušić, mag. oecol. et prot. nat.
Diplomirala sam 2011. godine ekologiju i zaštitu prirode na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Faunističke, ekološke i biogeografske značajke špiljskih pauka iz porodica Agelenidae i Nesticidae (Araneae) na području Hrvatske“. Trenutno sam na doktorskom studiju biologije s temom: “Određivanje bioraznolikosti faune tulara (Insecta, Trichoptera) u Hrvatskoj metodom DNA barkodiranja”. Sudjelujem u znanstvenim i stručnim istraživanjima bioraznolikosti podzemne faune te zaštiti i popularizaciji vrsta i staništa kroz Hrvatsko biospeleološko društvo od 2009. godine kada sam postala članicom. Dvije godine prije završila sam speleološku školu i od tada aktivno sudjelujem u speleološkim istraživanjima i ekspedicijama. Slabo istraženi živi svijet odzemlja volim prikazivati na crtežima koji završe na majicama, logotipovima HBSD-a i edukativnim materijalima, a zadovoljstvo mi predstavlja i digitalizacija nacrta speleoloških objekata. Kao najznačajniji doprinos radu i djelovanju HBSD-a istaknula bih sakupljanje špiljske faune te rad na „Atlasu špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske“.
dr. sc. Teo Delić, dipl. uni. biol.
Za vrijeme studija u Ljubljani u Sloveniji, po prvi sam se puta susreo sa špiljama i biospeleologijom, te u potpunosti zaglavio istražujući ih. Prije svega zanimaju me mehanizmi u pozadini nastanka vrsta, biogeografskih uzoraka, morfoloških adaptacija te interakcija među specializiranim podzemnim životinjama – troglobiotskim rakušcima i kornjašima. U 2017. godini završio sam doktorski studij disertacijom na temu uloge ekoloških niša u speciaciji podzemnih rakušaca iz roda Niphargus.
doc. dr. sc. Tvrtko Dražina, dipl. ing. biol.
Biospeleologija me počela zanima tijekom studija biologije, a radu HBSD-a se priključujem 2002. godine. Od 2006. godine bavim se taksonomijom skupine dvojenoge (Diplopoda). Sudjelujem u brojnim projektima inventarizacije i monitoringa podzemne faune u Hrvatskoj te u HBSD-u vodim zbirku Diplopoda. Također, od 2014. godine sam mentor Biospeleološke sekcije Udruge studenata biologije – BIUS. Kao zaposlenik Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesionalno se bavim slatkovodnom ekologijom krških tekućica i stajačica, s posebnim osvrtom na meiofaunu i skupinu kolnjaka (Rotifera). Iz tog područja sam i doktorirao 2012. godine s temom „Funkcionalna uloga meiofaune u briofitskim mikrostaništima krških tekućica“.
dr. sc. Dora Hlebec, mag. educ. biol. et chem.
Diplomirala sam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 2017. godine. Od 2019. godine doktorand sam na projektu DNA barkodiranje bioraznolikosti hrvatske faune. Integrativnim pristupom (uz primjenu molekularnih metoda i morfološke determinacije) izrađujem doktorski rad na lažištipavcima (Arachnida: Pseudoscorpiones). Bavim se analizom bioraznolikosti lažištipavaca na području Hrvatske (uz naglasak na Dinaride), taksonomijom i filogenijom, te proučavanjem mehanizama za nastajanje vrsta. Članica sam Hrvatskog biospeleološkog društva od 2020. godine i sudjelujem u radu i analizi faune lažištipavaca na brojnim projektima inventarizacije i monitoringa podzemne faune. 2021. godine dobila sam stipendiju DAAD (German Academic Exchange Service) za jednogodišnje usavršavanje u Museum of Nature – Hamburg, pod mentorstvom dr. Danila Harms-a. U svrhu dodatne financijske potpore istraživanju dobila sam tri stipendije: LinnéSys: Systematics Research Fund, AraGes Student Grant i Oscar and Jan Francke Student Research Fund.
dr. sc. Mateja Jagić, mag. biol. mol.
Član Hrvatskog biospeleološkog društva postala sam 2014. godine i od tada aktivno sudjelujem na raznim projektima vezanim uz inventarizaciju i monitoring podzemne faune Hrvatske. Posebnu pažnju posvećujem edukaciji mladih i promociji biospeleologije na brojnim radionicama i godišnjim manifestacijama na temu znanosti i biologije. Asistentica sam na Zavodu za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje radim doktorat iz područja razvojne biologije biljaka. Sudjelujem u biospeleološkim istraživanjima HBSD-a diljem Hrvatske na kojima sakupljam i fotografiram faunu.
dr. sc. Marina Kipson, dipl.ing biol.
Počela sam se zanimati za šišmiše ubrzo nakon upisa studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Budući da sam htjela čim više svog slobodnog vremena posvetiti njihovom istraživanju, 2006. godine sam se uključila radu tima koji se unutar HBSD-a posvetio isključivo šišmišima. Nakon sudjelovanja na brojnim projektima monitoringa šišmiša, unutar HBSD-a počinjem voditi projekte „Slijepi za šišmiše“ u 2011. i „Monitoring šišmiša na području NP Plitvička jezera“ 2015. – 2018. Za vrijeme svog studija i djelovanja u udruzi, sudjelujem na brojnim europskim kongresima o šišmišima, te kasnije kao član znanstvenog i organizacijskog odbora HBSD-a, sudjelujem u organizaciji 13. Europskog kongresa o šišmišima u Šibeniku 2014. godine. Nakon završenog studija u Zagrebu, provela sam godinu dana na dodatnom magisteriju očuvanja bioraznolikosti u Engleskoj, te trenutno završavam doktorski studij u Pragu na temu „Ekologija i sinantropija šišmiša u Mediteranu te srednjoj Europi“. Također, od 2015. paralelno radim u Češkom ornitološkom društvu na koordinaciji drugog Europskog atlasa ptica gnjezdarica.
Alen Kirin
Speleologijom se bavim od 2008. godine. U speleološkoj karijeri sudjelovao sam u organizaciji mnogih speleoloških istraživanja, od kojih bi izdvojio speleoronilačku ekspediciju Lukina jama – sifon 2013. Sudjelujem u brojnim speleološkim, speleoronilačkim i biospeleološkim istraživanjima u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Član sam HBSD-a od 2009. od kada kroz terenska istraživanja sudjelujem na mnogim projektima vezanima uz istraživanje i monitoring podzemne faune i staništa. Na terenu opremam jame, sakupljam faunu i fotografiram.
Ana Komerički, dipl. ing. biol.
Za vrijeme studija biologije na PMF-u u Zagrebu završila sam speleološku školu i krenula na terenska istraživanja s HBSD-om, što je presudilo i kod odabira teme diplomskog rada. Svoje zanimanje i znanje o biospeleologiji nadograđivala sam kao član HBSD-a od 2009. godine. Bavim se taksonomijom striga (Chilopoda) vezanih uz špiljska staništa Dinarida i Europe, te njihove bioraznolikosti. Sudjelovala sam i vodila brojne projekte HBSD-a te sam sudjelovala u nekoliko speleoloških ekspedicija. Tijekom 2014. i 2015. bila sam stipendist programa za mlade stručnjake u području zaštite prirode i regionalnog razvoja NatuRegio_Balkans – Alfred Toepfer Naturschutzt Akademie (DEU), Njemačka u sklopu kojega sam provela projekt zaštite tipskih lokaliteta Popovog polja. Aktivno sudjelujem u radu IUCN SSC Cave Invertebrate Specialist Group, međunarodne stručne radne grupe za špiljske beskralježnjake te u IUCN/WCPA GSG Cave and Karst Working Group.
Boris Krstinić, profesionalni fotograf i filmski snimatelj
Rođen sam 11. veljače 1952. godine u Zagrebu.Od 1996. godine specijaliziram se za snimanje prirode i prirodnih fenomena.
Radovi:
Proizvodnja TV emisije „Eko Eho“ za nacionalnu TV kuću „HRT“ od 2000. do 2003. Redatelj i snimatelj emisije. Naručitelj: „Ministarstvo zaštite okoliša“
Autor fotomonografije „Dan kao godina“, o parku prirode Lonjsko polje. Knjiga proglašena najljepšom fotomonografijom o prirodi u Europi 2006. godine i ušla u zbirku muzeja knjige u Leipzigu.
Snimanje filma o parku prirode Lonjsko polje 2007. godine za „Life“ (financijski instrument Europske unije)
Autor fotografija za „Marine Atlas“: Ujedinjeni arapski emirati, Kraljevina Bahrein i Kraljevina Saudijska Arabija.
Autor sam mnoštva fotografija za plakate, brošure, časopise, knjige sa područja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao fotograf aktivno sudjelujem unutar Hrvatskog biospeleološkog društva na montorinzima šišmiša od 2009. godine do danas.
Nikolina Kuharić, mag. oecol.
Zaljubljenica u krš. Diplomirala sam 2015. godine znanosti o okolišu na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija sam se zainteresirala za biospeleologiju, te 2012. završila speleološku školu i postala članica HBSD-a. Uži interes su mi paučnjačići i grinje. Osim biospeleoloških istraživanja smatram da je za očuvanje podzemlja Dinarida bitna senzibilizacija i edukacija ljudi koji žive na krškom području. Tako uz sudjelovanje na raznim biospeleološkim projektima vodim i nekoliko edukacijskih projekata za djecu i odrasle.
Petra Kutleša, mag. oecol.
U biospeleološkim istraživanjima najviše me zanimaju teme vezane uz bioraznolikost podzemne faune, naročito stigobionata na području Dinarida. Uključena sam u više projekata HBSD-a koji su uglavnom orijentirani na inventarizaciju i monitoring podzemne faune u Hrvatskoj. Također, trenutno koordiniram projekt „Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske, Svezak 3“.
dr. sc. Marko Lukić, dipl. ing. biol.
Član sam HBSD-a od 2003. godine. Diplomirao sam 2007. godine na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu na temu „Raznolikost i rasprostranjenost faune špiljskih skokuna (Collembola) na području Biokova“. Od tada moje glavno područje interesa postaje taksonomija i filogenija špiljskih skokuna na temu kojih objavljujem znanstvene i stručne radove te vodim zbirku skokuna HBSD-u. Doktorirao sam u Ljubljani na Biotehniškoj fakulteti s temom „Sistematika i biogeografija roda Verhoeffiella (
dr. sc. Kazimir Miculinić, dipl. ing. geol.
Iako palentolog, kroz dugogodišnje bavljenje speleologijom i članstvom u Hrvatskom biospeleološkom društvu, osjetio sam potrebu da doprinesem boljem poznavanju špiljske faune izvan terenskih istraživanja. To je rezultiralo odabirom zapostavljene skupine dvorepaca (Diplura), čijom se taksonomijom bavim pod mentorstvom stručnjaka za dvorepce Alberta Sendre.
Ivana Mišerić, mag. biol. exp.
Diplomirala sam smjer eksperimentalne biologije 2017. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Član sam HBSD-a od 2015. godine kada sam završila speleološku školu u PDS Velebit. Tijekom studiranja bila sam aktivni član Udruge studenata biologije – BIUS gdje sam i saznala za biospeleologiju preko Biospeleološke sekcije. Brojni studentski tereni pokazali su mi ljepotu krša i važnost očuvanja prirodnog staništa. Sudjelovala sam na mnogim radionicama i edukacijama za djecu i lokalno stanovništvo te na brojnim speleološkim terenima, a unatrag par godina počela sam i voditi projekte surađujući s Javnim ustanovama i tvrtkama unutar Hrvatske.
dr. sc. Martina Pavlek, dipl. ing. biol.
Aktivni sam član HBSD-a od 2003., a 2006. sam diplomirala na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu na temu faunističkih, ekoloških i biogeografskih značajki špiljskih pauka iz roda Troglohyphantes na području Hrvatske. U to doba preuzimam brigu oko zbirke pauka HBSD-a što obavljam do danas, a pauci postaju moje glavno područje interesa. Od 2009. sam zaposlena na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu gdje sam 2015. doktorirala s temom „Mehanizmi uključeni u dinamiku satelitnih DNA u kompleksnim genomima“, i trenutno sam tamo zaposlena kao znanstveni suradnik. Vodila sam istraživački projekt „Evolucija genoma podzemnih životinja“ financiran od strane Europskog socijalnog fonda. Dvije godine sam provela na poslijedoktorskom usavršavanju u sklopu projekta HiddenLife u grupi profesora Miquela Arneda na Sveučilištu u Barceloni. Projekt je financiran od strane Marie Sklodowska-Curie akcije, a ciljevi su mu bili rasvjetljavanje filogenetskih odnosa tri skupine špiljskih pauka na području Dinarida, razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na te skupine, te procjena ugroženosti pojedinih populacija. Sličnim istraživanjima se bavim i danas. Sudjelovala sam na puno terenskih istraživanja HBSD-a, na nekoliko međunarodnih konferencija sam predstavila rezultate svog rada, koautor sam mnogih izložaba, letaka, popularno-stručnih članaka i knjiga s temom bioraznolikosti, zaštite i popularizacije špiljske faune i samih špilja.
Tin Rožman
Speleologijom se počinjem baviti 2013. godine nakon završene speleološke škole, a već se 2014. god susrećem s prvim terenskim istraživanjem podzemne faune kada i postajem član Hrvatskog biospeleološkog društva. Od tada aktivno sudjelujem u terenskom radu na mnogim projektima, a specijalizirao sam se za izradu nacrta speleoloških objekata, njihovo opremanje i fotografiranje faune te špiljskih prostora. Također u laboratorijskom radu sudjelujem u razvrstavanju bioloških uzoraka sakupljenih na terenu, determinacijom pauka i pomažem u vođenju zbirke pauka. Kao grafički dizajner sudjelujem u izradi popularnih, znanstvenih i stručnih publikacija HBSD-a.
Natalija Sudar
Od malih nogu zaljubljenik u prirodu I kopanje, ali život me odveo u druge sfere. Na kraju 2015. godine završila sam speleološku školu, a krajem 2018. odlučila sam se posvetiti terenskom istraživanju. To me dovelo do danas, studentica sam geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, zainteresirana za geologiju i paleontologiju kvartara te rasprostranjenosti špiljskih vrsta na području RH. Kao članica HBSD-a i ostalih speleoloških udruženja sudjelujem u raznim terenskim istraživanjima te vođenju projekata za speleološka i biospeleološka istraživanja kao i za zaštitu i popularizaciju špiljskih ekosustava. Smatram da je ključ uspješne popularizacije znanosti, a pogotovo speleologije, interdisciplinarnost i učenje mlađih generacija da znanosti mogu pružiti mnogo više od onoga što nas uče u školama.
Vedran Sudar, doktorski student, mag. geol.
Rođen sam 22. travnja 1989. godine u Zagrebu, gdje sam završio srednju Geodetsku tehničku školu te sveučilišni diplomski studij geologije, smjer geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Kao student geologije s članovima HBSD-a krenuo sam na terenska istraživanja 2014. godine. Kroz brojne projekte HBSD-a u koje sam uključen, počeo sam sakupljati podzemnu faunu i sudjelovati u geološkim istraživanjima. U terenskom radu sam uglavnom orijentiran na izradu nacrta speleoloških objekata. Sudjelovao sam u organizaciji 1. Biospeleološke ekspedicije na Biokovu kao njen voditelj, a zanimaju me geološka istraživanja koja povezuju geologiju i speleologiju. Trenutno vodim projekt „Istraživanje sedimentoloških, mineraloških i geokemijskih značajki recentnih sedimenata u speleološkom objektu Miljacka I“.
Vida Zrnčić, mag.oecol.et prot. nat.
Zanimaju me šišmiši, njihova ekologija, distribucija i zaštita, a najviše njihovi ektoparaziti. Ta tematika me zaintrigirala još za vrijeme studija, kada sam radila istraživanje prisutnih vrsta ektoparazita na šišmišima iz Hrvatske za diplomski rad. Do sada sam sudjelovala na brojnim istraživanjima vezanim uz inventarizaciju i praćenje stanja faune šišmiša. Trenutačno sudjelujem u istraživanju prisutnosti bjesnoće kod šišmiša, te prikupljam i determiniram sve vrste njihovih ektoparazita skupljenih na brojnim istraživanjima.