Završeni projekti

Natura 2000 – Znanstvena analiza podzemnih vrsta (Congeria kusceri i Leptodirus hochenwartii) s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore

Od 2007. do 2009. godine trajao je projekt Natura 2000 – Znanstvena analiza podzemnih vrsta (Congeria kusceri i Leptodirus hochenwartii) s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. Projekt je financirao Državni zavod za zaštitu prirode, a vodio ga je Branko Jalžić. Prvi dio projekta uključivao je prikupljanje svih dostupnih podataka o ove dvije vrste nakon čega su uslijedila opsežna terenska istraživanja. Uglavnom se istraživala biogeografija, a dio terenskog rada bio je usmjeren na obilazak poznatih lokaliteta i utvrđivanje stanja staništa i populacija ovih dviju vrsta u njima.

Jedini špiljski školjkaš na svijetu, (Congeria kusceri) je endem Dinarida, ustanovljen na području Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na Europski popis zaštićenih vrsta stavljen je na zahtjev Slovenije u kojoj su pronađene samo ljušture na svega jednom lokalitetu. Vrsta je u Hrvatskoj zabilježena na ukupno 15 lokaliteta. Na većini su nalazišta pronađene samo ljušture, a žive populacije su do sada zabilježene na 5 lokaliteta. Nažalost, ovim istraživanjima utvrđeno je da su dvije populacije nestale pa su tako u Hrvatskoj danas preostale svega tri populacije, a kojima također prijeti opasnost od nestanka. Jedna se nalazi u Markovom ponoru na koji su već znatan utjecaj imali hidroenergetskih zahvati za HE Senj, a u planu su i daljnji za HE Kosinj. Podzemna voda u Jami u Predolcu je izložena nizu zagađenja, a populaciju školjkaša u njoj bi planirana izgradnja obilaznice oko grada Metkovića mogla potpuno uništiti.

Iako se rasprostranjenost najviše istraživala, kompleksni hidrogeološki odnosi na kršu i pronalazak jedne populacije u Lici ostavljaju prostora za pronalazak novih populacija gotovo na cijelom krškom području Hrvatske. Također, provedena su detaljna istraživanja od Imotskog do područja južno od Metkovića, ali speleološka karta tog područja je nepotpuna i sa sigurnošću se ne zna za sve speleološke objekte u kojima se može doći do nivoa podzemnih voda. S obzirom na to da se duboko u podzemlje može prodrijeti samo na ograničenom broju lokaliteta, bilo bi važno biospeleološki i speleoronilački pregledati sve postojeće i buduće kaverne na koje će se naići prilikom građevinskih i drugih zahvata na tom području, ali i šire.

Tankovratni podzemljar (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832) je također stavljen na Europski popis zaštićenih vrsta na zahtjev Slovenije. U Hrvatskoj žive 4 podvrste, od čega su 3 endemične. Zabilježen je na ukupno 47 lokaliteta. Iako se biogeografska istraživanja provode već niz godina, ona nisu bila sustavna, pa je stupanj istraženosti pojedinih područja ovisan o interesu istraživača i razlikuje se od područja do područja. Osim toga, većina se podataka odnosi na jednokratne nalaze i pojedini stariji podaci su ili diskutabilni ili se situacija na terenu promijenila. U istraživanjima za potrebe ovog projekta nije potvrđeno prisustvo ove vrste na pojedinim lokalitetima (npr. Lasića špilja, Jelar ponor). Kako se radi o rijetkom kornjašu potrebno je višekratno postavljati živolovke s mamcima kroz duže razdoblje da bismo mogli znati obitava li tankovratnik još uvijek na tim lokalitetima.

Dobar dio podataka je prikupljen zahvaljujući nesebičnoj pomoći kolega speleologa pa veliku zahvalnost dugujemo: Tomici Rubiniću za podatke o nalazima tankovratnog podzemljara na Žumberku i Risnjaku, Daliboru Rešu za podatke o nalazima tankovratnog podzemljara u riječkom zaleđu, Nenadu Kuzmanoviću za pomoć pri odgonetanju lokaliteta na Ćićariji, Hrvoju Cvitanoviću za podatak o nalazu u Jelar ponoru te Mladenu Kuhti i dr. sc. Srećku Božićeviću za pomoć oko hidrogeološke situacije na terenu.

Izvoditelji projekta:

Branko Jalžić – branko.jalzic@hpm.hr
Helena Bilandžija – helena.bilandzija@hbsd.hr

U kabinetskom radu sudjelovali su:

Fanica Kljaković Gašpić i
Ana Komerički

U terenskim istraživanjima sudjelovali su:

Robert Baković (HBSD, SKS)
Jana Bedek (HBSD, SOV)
Petra Bregović (HBSD, SOŽ)
Tvrtko Dražina (HBSD, SOL)
Goran Gašparac (HBSD)
Aleksandar Hadeljan (HBSD, SOV)
Vedran Jalžić (HBSD, SOŽ)
Alen Kirin (HBSD, SKS)
Fanica Kljaković Gašpić (HBSD, SOŽ)
Petra Kovač Konrad (HBSD)
Marko Lukić (HBSD, SOV)
Martina Pavlek (HBSD, SOŽ)
Domagoj Tomašković (SKS) i
Ivna Vukšić (HBSD, SOŽ).