Prema bioraznolikosti špiljske faune ogulinsko područje pripada najbogatijim krajevima u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Posebno se bogatstvom ističe vodena fauna. Ovdje obitava najveća podzemna životinja u Europi, čovječja ribica (Proteus angiunus); jedini podzemni cjevaš na svijetu, dinarski špiljski cjevaš (Marifugia cavatica); jedini podzemni žarnjak na svijetu, zagonetna velkovrhija (Velkovrhia enigmatica); mnoštvo podzemnih rakova i puževa te ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus), jedina podzemna slatkovodna spužva na svijetu. Spužvica je vrsta po kojoj je ogulinski kraj postao poznat jer je bila predmetom mnogih istraživačkih projekata i edukacijskih aktivnosti HBSD-a kao „umbrella species“, odnosno vrsta pomoću koje se štiti stanište, a time i sve ostale vrste koje ga nastanjuju.

Od podzemne kopnene faune ovdje također obitava mnogo endema, a stalno se otkrivaju i nove vrste. Ukupno je čak 23 svojte opisano iz 13 tipskih lokaliteta s ovog područja.

Ovdje nalazimo mnoge ugrožene i/ili zaštićene vrste, čak na međunarodnoj razini. Tako uz spomenutu čovječju ribicu na ogulinskom području obitava još jedna vrsta uvrštena na ekološku mrežu EU Natura 2000, tankovratni podzemljar, Leptodirus hochewartii. Tri se vrste nalaze na Međunarodnoj listi ugroženih svojti: The IUCN Red List of Threattened Species, a 17 u Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske.

Nažalost, ogulinsko je podzemlje izloženo mnogim negativnim utjecajima. Godine 2001./2002. bilo je proglašeno jednim od 10 najugroženijih krških fenomena na svijetu od strane Karst Waters Institute iz SAD-a.

Pojam ogulinsko područje koji ovdje koristimo geografski nije točan jer u njega osim ogulinsko-plaščanske zavale ubrajamo i dio Velike i Male Kapele, područje uz rijeku Tounjčicu i Primišljansku Mrežnicu do ušća Tounjčice te područje uz Gojačku Dobru do nekoliko kilometara nizvodno od Generalskog Stola. Biogeografski to je jedna regija, a zbog jednostavnosti nazivamo je ogulinsko područje prema najvećem gradu u regiji.