Špiljska fauna
Dinaridi su u svijetu prepoznati kao područje najbogatije podzemnom faunom. Krško područje Hrvatske ukupne površine 26 tisuća km2, s dijelom dinarskog krša, biospeleološki je određeno kao područje velike biološke raznolikost. Geomorfološka, hidrološka i klimatološka raznolikost Hrvatske rezultirala je osobitim rasponom različitih podzemnih staništa, kao što su kontinentalne i priobalne špilje, mreža plitkog i dubokog freatika, intersticij – hiporeik i drugi tipovi infiltracijskih zona, itd.
Do sada je na Dinaridima opisano oko 470 vodenih i 860 kopnenih podzemnih svojti, od čega je oko trećine opisano ih Hrvatske. Preko 500 obveznih podzemnih vrsta i podvrsta poznato je iz špilja i intersticijskih staništa Hrvatske. Većina podzemnih vrsta u Hrvatskoj su kopneni organizmi. Utvrđeno je 316 troglobionata i 170 stigobionata. Većina podzemnih vrsta ima vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti, gotovo 70 % je endema Hrvatske. Špiljske gljive su vrlo slabo poznate. Među njima je nekoliko troglobionata i troglofila koji su paraziti na špiljskim kornjašima i troglofilnim leptirima. Neke subtroglofilne vrste možda su također troglobiontske, no njihov taksonomski i/ili ekološki status morala bi razjasniti buduća istraživanja.
U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja – kornjaši (Coleoptera), lažištipavci (Pseudoscorpiones), pauci (Aranea), puževi (Gastropoda) i dvonoge (Diplopoda). Kornjaši su najdominantniji. te je u Hrvatskoj poznato više od 100 špiljskih kornjaša (vrsta i podvrsta). Među stigobiontima dominiraju raci (Crustacea) te gotovo polovica opisanih vrsta iz Hrvatske pripada upravo toj grupi. Brojčano gledano, među stigobiontskim racima skupina rakušaca (Amphipoda) dominira u špiljama, a skupina Copepoda u intersticiju.
Jedina do danas poznata stigobiontska spužva, ogulinska špiljska spužvica Eunapius subterraneus Sket & Velikonja nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj u okolici Ogulina. Također jedini poznati stigobiontski školjkaš, špiljski školjkaš Congeria kusceri Bole nastanjuje nekoliko špilja u Hrvatskoj. Ostale važne skupine su obrubnjaci (Hydrozoa), virnjaci (Temnocephalida i Tricladida), puževi (Gastropoda) i jedini europski stigobiontski kralješnjak, čovječja ribica Proteus anguinus Laurenti. Velika taksonomska raznolikost podzemnih organizama Hrvatske pripisuje se djelomično geološkoj heterogenosti i posebno jedinstvenom spoju različitih geoloških i ekoloških pojava
Literatura: Gottstein Matočec, S. (ed.), 2002: An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica, Vol. 11, Suppl. 1, p. 1-112.
