Zakonska regulativa
Temeljni propisi koji reguliraju zaštitu speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj su Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) i Uredba o ekološkoj mreži Republike Hrvatske (NN 124/13).
Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode u roku od 8 dana od otkrića. Za daljnje postupanje s otkrivenim speleološkim objektom, Ministarstvo donosi rješenje po službenoj dužnosti u roku od 90 dana od dana prijave otkrića kojim se mogu utvrditi mjere osiguranja i zaštite speleološkog objekta. Ako se otkriće speleološkog objekta dogodi tijekom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i Zavod pisanim putem.
Ukoliko se planira provedba zahvata ili obavljanje radnji ili istraživanja u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju koji utječu na temeljna obilježja, uvjete i živi svijet u speleološkom objektu dužno je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo izdaje dopuštenje ako utvrdi da zahvat, radnja ili istraživanje neće promijeniti stanišne uvjete u speleološkom objektu. Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.
Nadzor nad aktivnostima u speleološkim objektima provode inspektori zaštite prirode, a na zaštićenim područjima i nadzornici JU koje upravljaju tim područjem.
Nacionalnom strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske (NN br. 81/99 i NN br. 143/08), definirane su strateške smjernice i akcijski planovi za zaštitu krša, podzemlja te podzemne faune. Strategija je temeljni dokument zaštite prirode.
U Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) navedene su strogo zaštićene špiljske te svojte podzemnih vodenih staništa. Izrađena je Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske (Ozimec et. al, 2009) koja sadrži 186 životinjskih svojti svrstanih po kriterijima ugroženosti Međunarodne organizacije za zaštitu prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN).
Godine 2013. proglašena je Uredba o ekološkoj mreži Republike Hrvatske (NN 124/13), odnosno Natura 2000 područja u RH. Glavni cilj Natura 2000 ekološke mreže je očuvanje biološke raznolikosti i staništa na razini Europe. Ekološkom mrežom proglašena su Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS uključujući i stanišni tip Špilje i jame zatvorene za javnost (Natura kod 8310). Ovaj stanišni tip nalazi se na 62 POVS-a, te kao 146 zasebnih speleoloških objekata. Ciljne vrste za očuvanje spomenutog stanišnog tipa su tankovrati podzemljar (Leptodirus hochenwarti), čovječja ribica (Proteus anguinus), dinarski špiljski školjkaš (Congeria kusceri) i špiljske vrste šišmiša s popisa Uredbe. Osim speleoloških objekata u kojima žive spomenute Natura 2000 vrste, većina speleoloških objekata koji su tipski lokaliteti, dio su Natura 2000 područja.
Svi propisi nalaze se na web stranicama Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode, stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode te na stranicama Zakon.hr.
