Skupine životinja

Kornjaši (Coleoptera)

Krš Dinarida naseljen je velikim brojem troglobiontnih i troglofilnih vrsta kornjaša. Porodice kornjaša (Coleoptera) zastupljene u podzemlju Hrvatske su:

Carabidae
Cholevidae = Leiodidae
Staphylinidae
Curculionidae
Scydmaenidae

Veći broj pripada potporodici Trechinae (Carabidae) i Leptodirinae (Cholevidae).

Međutim, porodici Cholevidae - podzemljari pripada skoro tri puta više vrsta od porodice Carabidae – trčci (Jalžić, 2002).

Fauna podzemljara Balkanskog poluotoka najbogatija je na svijetu tako da se Hrvatska nalazi u u samom žarištu najvećeg biodiverziteta podzemnih kornjaša na svijetu. Inače porodica Cholevidae živi na svim kontinentima, osim Antartike i to su vrste veličine 0.8 do 9 mm. Mogu biti saprofagi, nekrofagi, guanofili te su obično higrofilni i izbjegavaju svijetlo (Casale i sur., 2009).

Porodica Cholevidae prošla je kroz mnoge promjene u taksonomiji i nomenklaturi od 19. stoljeća kada je postala predmet proučavanja. Najznačajnije promjene uveo je Jeannel, kada navodi ovu porodicu kao zasebnu pod imenom Catopidae (Jeannel, 1936). Kasnije je preimenovana u Cholevidae (Zwick, 1979) i još uvijek se neki autori drže te sistematike. U novije vrijeme ovaj takson se tretira kao potporodica Cholevinae porodice Leiodidae, te je podijeljena u nekoliko tribusa i podtribusa (Newton 1998; Perreau 2000, 2008).

Potporodica Leptodirinae (Cholevidae) sadrži najveći broj vrsta i distribuirana je, sa nekoliko iznimaka u zapadnoj paleartičkoj regiji (Casale i sur. 2009). Ona uključuje najtroglomorfnije vrste – podzemne kornjaše najviše prilagođene špiljskim uvjetima, kao vrste roda Leptodirus i Anthroherpon, ali i higropetričke vrste iz roda Radziella, Croatodirus, Velebitodromus koje žive u sličnom biotopu nazvan „špiljski higropetrik“ gdje stalno teče tanak film vode preko zidova. Zadnja tri navedena roda karakterizira posebna građa usnih organa, koja najvjerojatnije služi za filtriranje hranjivih tvari iz vode.

I ostale svojte ove potporodice karakterizira visoka rata endemičnosti u Hrvatskoj.

Endemični rodovi za Hrvatsku su: Anisoscapha, Redensekia, Zariquieyella, Hoffmannella, Dalmatiola, Roubaliella, Spelaites, Speoplanes, Radziella, Spelaeobates, Croatodirus i Velebitodromus.

Tankovratni podzemljar (Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832) prvi je opisani troglobiontni kornjaš na svijetu. Do sad je opisana jedna vrsta roda Leptodirus i 6 podvrsta, od čega u Hrvatskoj žive 4. Leptodirus hochenwarii reticulatus Müller, 1904, je opisan iz špilje Grotta Noe kod Trsta u Italiji. U Hrvatskoj dolazi na sjeveru Ćićarije što je i južni rub areala ove podvrste. Leptodirus hochenwartii pretneri Müller, 1926 je opisan je iz Jame nad Zasten kod Muna na Ćićariji. Rasprostranjen je na području Ćićarije (oko Planika) i dijelu Učke. Endem je Hrvatske. Leptodirus hochenwartii croaticus Pretner, 1955 je opisan iz Ledene špilje kod Lokava. Živi u špiljama i jamama u Gorskom Kotaru i dijelu Like uz obronke sjevernog Velebita. Endem je Hrvatske. Leptodirus hochenwartii velebiticus Pretner 1970 je opisan iz Vrtline jame na južnom Velebitu. Rasprostranjen je na dijelu južnog Velebita, što je ujedno i južni rub areala vrste. Također je endem Hrvatske.

Tankovratni podzemljar je pravi troglobiontni kornjaš, bez očiju i pigmenta. Veličinom varira od 8 do 11 mm. Ima tanka prsa, napuhnut zadak i izrazito izdužene tjelesne privjeske. Ekologija i etologija ovog kornjaša slabo su poznate, jer istraživanja nisu nikad bila sustavno provedena. Detrivor je, hrani se raznim organskim ostacima koje nalazi u podzemlju. Ima tipičnu «K reproduktivnu strategiju», ima smanjen broj razvojnih stadija, polaže mali broj, ali velikih jaja. Ličinke se izlegnu velike pa se ne hrane već se odmah zakukulje i preobraze u imago.

Druga najviše zastupljena porodica u podzemlju su Carabidae – trčci. Iako su zastupljeni manjim brojem vrsta od prije spomenute porodice Cholevidae, nalaze se na vrhu hranidbene mreže beskralježnjaka u špiljim staništima. Najveći predatori su vrste iz roda Laemostenus iz potporodice Sphodrinae, u Hrvatskoj dolaze 3 vrste. Vrsta Laemostenus cavicola zastupljena je sa čak 9 podvrsta. Potporodica Trechinae je mnogo brojnija te uključuje 10 rodova: Anophthalmus, Croatotrechus, Biokovoaphaenopsis, Jalzicaphaenops, Derosiella, Duvalius, Neotrechus, Typhlotrechus, Lovricia Neolovricia.

Endemični rodovi za Hrvatsku su: Croatotrechus, Biokovoaphaenopsis, Jalzicaphaenops, Derosiella, Lovricia, Neolovricia. Brojne vrste podzemnih kornjaša zastupljene su mnogim podvrstama, zbog geografske izoliranosti i velikog broja podzemnih staništa u Hrvatskoj.

Literatura:

Jalžić B. (2002) Coleoptera. In: Gottstein Matočec, S (ed): An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica. Vol. 11, Supp. 1, 69 – 74.

Casale A., Grafitti G. & Latella L. (2009) The Cholevidae (Coleoptera) of Sardinia. Zootaxa 2318, 290 -316.

Newton, A.F. (1998) Phylogenetic problems, current classification and generic catalogue of world Leiodidae (including Cholevidae). In: Giachino, P.M. & Peck, S. (Eds), Phylogeny and Evolution of Subterranean and Endogean Cholevidae (= Leiodidae Cholevinae). Museo Regionale di Scienze Naturali, Torino, Atti (Proceedings of XXI.C.E., Firenze, 1996), pp. 41–178.

Perreau, M. (2000) Catalogue des Coléoptères Leiodidae Cholevinae et Platypsyllinae. Mémoires de la Société Entomologique de France, 4, 1–460.

Perreau, M. (2008) Leiodidae. In: Löbl, I. & Smetana, A. (Eds), Catalogue of Palaearctic Coleoptera. Volume 2. Hydrophiloidea - Histeroidea - Staphylinoidea. Apollo Books, Stenstrup, pp. 133–203.

Zwick, P. (1979) Contributions to the knowledge of Australian Cholevidae (Catopidae auct. Coleopt.). Australian Journal of Zoology, Suppl. 79, 1–56.

Kontakt:

B. Jalžić -

Petra Bregović -

Nikolina Raguž -

Roman Ozimec –

H. Bilandžija -