Skupine životinja

Školjkaši (Bivalvia)

Dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri Bole, 1962

Congeria kusceri jedini je podzemni školjkaš na svijetu. Tercijarni je relikt, odnosno ostatak faune koja je živjela u tercijaru i preživjela do današnjih dana spustivši se u podzemlje. Tako je odoljela promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle. Cijeli rod smatrao se izumrlim, sve dok 1934. godine nisu pronadene ljušture tih školjkaša u izvoru Stinjevac kod Vrgorca u Dalmaciji. Na temelju njih je slovenski malakolog Ljudevit Kušcer pretpostavio da Congeria živi u dubinama podzemlja. No, prve žive primjerke pronašao je Jože Štirn u ponoru Žira na Popovu polju u Hercegovini. Tek je 1962. godine slovenski malakolog Jože Bole opisao novu vrstu Congeria kusceri.

Ljuštura dinarskog špiljskog školjkaša velicine je do 20 mm, ovalna, prednjim krajem izdužena u trokutasto ušiljen i zakrivljen vrh. Obje su ljušture jako ispupcene i zaobljene te bez grebena. I tkivo i ljušture su depigmentirane, a statocisti i receptori za svjetlo reducirani. Žive pojedinacno ili u skupinama pricvršcene bisusnim nitima na stijene podzemnih kanala. Hrane se sitnim organskim cesticama do kojih dolaze filtriranjem vode. Razdvojenog su spola, a oplodnja je unutarnja. Ženke cuvaju oplodena jajašca medu škrgama dok se ne razvije veliger licinka koja se nakon kratke planktonske faze ucvršcuje na podlozi ili se pak mali školjkaši oslobadaju direktno sa škrga. U podzemlju ova vrsta provodi citav svoj život (Morton, 1998).

Dinarski špiljski školjkaš je endem Dinarida. U Sloveniji je poznat s jednog nalazišta, ali pronadene su samo ljušture. Živi i na nekoliko lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Vrsta je u Hrvatskoj zabilježena na ukupno petnaest lokaliteta, ali su na vecini lokaliteta pronadene samo ljušture (Jalžic, 1998; Jalžic, 2001). Žive populacije su bile poznate na svega pet lokaliteta, ali u istraživanjima provedenim 2008. godine za potrebe projekta Natura 2000 - Znanstvena analiza podzemnih vrsta (Congeria kusceri i Leptodirus hochenvartii) s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore utvrdeno je da su dvije populacije nestale (Jalžic & Bilandžija, 2008). To je direktan dokaz da je ova vrsta kriticno ugrožena i ako se ne poduzmu hitne mjere mogli bismo je nepovratno izgubiti. U Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske koja je trenutno u pripremi, Congeria kusceri je uvrštena u IUCN kategoriju CR (kriticno ugrožena) što znaci da je rizik od njenog nestajanja na prirodnim staništima izuzetno visok. Uzroci njene ugroženosti su mnogostruki. Zagadenja podzemnih voda uslijed upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva u poljoprivredi, onecišcenja komunalnim i industrijskim otpadnim vodama te ilegalnog odlaganja otpada. Promjene režima podzemnih voda hidrotehnickim zahvatima koji ukljucuju melioracije krških polja, hidroenergetske zahvate, nekontrolirano crpljenje podzemnih akumulacija i sl. što dovodi do promjena smjera kretanja podzemnih tokova kao i promjene razina podzemnih voda te zatrpavanje speleoloških objekata uslijed divlje gradnje i intenzivne urbanizacije.

Osim što je zašticen zakonom Republike Hrvatske dinarski špiljski školjkaš se nalazi i na dodacima II i IV Direktive o staništima, odnosno zbog zaštite ove vrste nužno je odredivanje Posebnih podrucja zaštite (SAC) kao dijela mreže NATURA 2000. Tako su za zaštitu ove vrste predložena 3 podrucja: Licko-Velebitsko, Vrgoracko i Metkovsko (Jalžic & Bilandžija, 2009) koja bi trebala uci u mrežu Natura 2000 ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Na Institutu Ruder Boškovic su trenutno u tijeku molekularna istraživanja koja bi trebala rasvijetliti intraspecijske odnose i taksonomski status pojedinih populacija (Bilandžija et al. 2009).

Kontakt:

H. Bilandžija -
B. Jalžić -

Literatura:

Bilandžija, H., Patarcic, I., Podnar, M., Tvrtkovic, N., Cetkovic, H., 2009: Phylogenetic and phylogeographic analysis of endemic bivalve Congeria kusceri. Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa = Proceedings of Abstracts of 10th Croatian Biological Congress. Hrvatsko biološko društvo 1885, 179-180.

Bole, J., 1962: Congeria kusceri sp. n. (Bivalvia, Dreissenidae). Biol. vestnik 10, 55-61. Ljubljana.

Jalžic, B., 1998: The stygobiont bivalve Congeria kusceri Bole, 1962. (Bivalvia, Dreissenidae) in Croatia. Natura Croatica, Vol. 7. No. 4. 341-347, Zagreb.

Jalžic, B., 2001: The first finding of live stygobiont bivalve Congeria in Lika region, Croatia. Natura Croatica, Vol. 10. No. 3. 213-220. Zagreb.

Jalžic, B., Bilandžija, H., 2008: Znanstvena analiza podzemnih vrsta s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore: Congeria kusceri. Interni izvještaj, Hrvatsko biospeleološko društvo, pp 6 + prilozi.

Jalžic, B., Bilandžija, H., 2009: Znanstvena analiza podzemnih vrsta s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore: Congeria kusceri. Interni izvještaj, Hrvatsko biospeleološko društvo, pp 42 + prilozi.

Morton, B., Velkovrh, F., Sket, B., 1998: Biology and anatomy of the 'living fossil' Congeria kusceri (Bivalvia: Dreissenidae) from subterranean rivers and caves in the Dinaric karst of the former Yugoslavia. Journal of Zoology, 245, 147-174. London.